Đuka Begović
Nakon trinaest godina zatvora, Đuka Begović se vraća kući svome selu u Slavoniji.
Uživaj u velikom izboru filmova i serija za samo 30 kn/mjesečno
Film počinje u slavonskom selu Ladimirevci, kotar Valpovo, 1943. godine, treće godine Drugog svjetskog rata, sprovodom – dok seljani sa svećenikom mole kraj seoskog groblja, ustaše vode kolonu Židova i Roma.
1988.
86 min
HD
Hrvatska
Da je vrlo dobar esejist, Fabijan Šovagović pokazao je u knjizi Glumčevi zapisi, a da ima talenta i za dramatičara, vidjelo se u njegovom kazališnom komadu Sokol ga nije volio, koji je s uspjehom izvođen u „Gavelli“ i na mnogim drugim pozornicama. Tekst se jako dojmio Branka Schmidta, tada renomiranog televizijskog redatelja mlađe generacije, koji je odlučio po njemu snimiti debitantski film i naposljetku mu je to uspjelo 1988., u produkciji Zagreb filma. Scenarij je napisao zajedno sa Šovagovićem i uspio ga nagovoriti da njegov sin Filip igra drugu glavnu ulogu, čemu autor isprva nije bio sklon, jer se mladi glumac još nije afirmirao na filmu. Naposljetku je bilo po Schmidtovom, što se pokazalo vrlo inspirativnim, pa je povremeno Šovagović mlađi bacio u sjenu svog slavnog oca.
Radnja se odigrava 1943. u selu Ladimirevci, Šima (Šovagović stariji) je ugledni seoski gazda koji spretno igra na dvije strane, dobar je s ustašama i s partizanima, no nikome ne da svog sina Benoša (Šovagović mlađi), jer je sam imao loša iskustva u Prvom svjetskom ratu. Kad Benoš dobije poziv da se javi u njemačku vojsku, Šima ga sakrije na tavanu, čime mladić nije baš oduševljen. Više nije u stanju viđati svoju djevojku, folksdojčerku Gizelu (Suzana Nikolić), a život u potkrovlju postaje mu postupno nepodnošljiv. Šima istodobno pokušava ukrotiti vranca Sokola, no taj je slušao samo Benoša, a novog gospodara ne treba. Kako se bliži kraj rata, postaje jasno da Benoš ne može izdržati na tavanu, a vojske koje prolaze kroz selo ostavljaju trag i na nekad imućnom Šiminom imanju.
Za razdoblje u kojem je snimljen, film je bio iznimno kontroverzan, ne samo zbog lika simpatičnog ustaše Tome (Ivo Gregurević), nego i prvog prikaza „križnog puta“ u hrvatskoj kinematografiji. Potonju scenu dio članova savjeta Zagreb filma htio je cenzurirati, ali Dušan Vukotić, najmoćniji čovjek poduzeća i predsjednik umjetničkog savjeta, to nije dozvolio. I u Puli je bilo prigovora zbog te scene, mediji su razglabali o „ustaškom filmu“, no nije izbio skandal, redatelj je čak dobio nagradu tjednika Studio za najboljeg debitanta. Zato su Schmidt i Šovagović bili neugodno iznenađeni, kad su na premijeri u Vinkovcima morali u policiju, braniti se od objeda da je film financirala ustaška emigracija.
Autor teksta: Nenad Polimac
Cjelokupna ekipa filma >
Fabijan Šovagović Branko Schmidt
Goran Trbuljak
Zoran Mulić
Vjera Ivanković
Dubravka Premar
Bogdan Žižić
Nakon trinaest godina zatvora, Đuka Begović se vraća kući svome selu u Slavoniji.
Valent je radnik na noćnoj smjeni koji jedva uspijeva nahraniti svoju obitelj.
Dva ratna neprijatelja se susreću na odmoru u Španjolskoj.